Mentalno zdravlje ključno je za prilagodbu i rad osobe u promjenjivoj dinamici životnih događaja. Označava psihičku i emocionalnu snagu pojedinca koje određuju kvalitetu života.

Razni čimbenici koji utječu na mentalno zdravlje uključuju okolinu, navike pa čak i genetiku.

Već nekoliko godina mentalno zdravlje je goruća tema među društvom i znanstvenicima. Razni stručnjaci proučavali su mentalno zdravlje i predlagali različite strategije za njegovo održavanje. Zajedničke točke iz njihovih izvadaka naglašavaju sljedeće:

. naspavaj se dovoljno

. jedi zdravo

. ostani pozitivan

. sprijateljiti se s motiviranim ljudima

. imati ciljeve i raditi prema njima             

. biti fizički aktivan

. potražite stručnu pomoć za rješavanje problema mentalnog zdravlja kada je to potrebno

Sljedeći članak će vas educirati o različitim stanjima koja se smatraju mentalnom bolešću.

Što je mentalna bolest?

Odsutnost dobrog mentalnog blagostanja može uzrokovati mentalnu bolest. To je krovni pojam koji pokriva bezbrojna stanja koja utječu na način na koji se osjećamo i reagiramo.

Statistički gledano, oko jedna od pet odraslih osoba svake godine doživi najmanje jednu mentalnu bolest. Otprilike jedna od 25 odraslih osoba svake godine prolazi kroz iskustvo ozbiljne mentalne bolesti.

Oko 300 mentalnih bolesti navedeno je u Dijagnostičkom i statističkom priručniku Mentalni poremećaji (DSM). A neki od najčešćih od njih razmatraju se u nastavku:

Anksiozni poremećaji

Imati tjeskobu ili strah normalno je i tome svjedoče mnogi u različitim prilikama. Ali kada se pokrene na nevažan podražaj i rezultira nekontroliranim odgovorima, tada se naziva anksiozni poremećaj.

Anksiozni poremećaji prate fizičke reakcije kao što su otežano disanje, drhtanje tijela i lupanje srca. Utječe na koncentraciju, san i ometa svakodnevne životne aktivnosti.

Pojavljuje se zbog nekoliko čimbenika koji uključuju: obiteljsku pozadinu, stalni stres, genetske čimbenike i traumatski događaj. Anksiozni poremećaji uključuju panični poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj,generalizirani anksiozni poremećaj i specifične fobije.

Poremećaji raspoloženja

Oni se sastoje od stalnog osjećaja tuge ili promjenjivog raspoloženja od ekstremne sreće do ekstremne tuge. Najčešći poremećaji raspoloženja su bipolarni poremećaj, depresije i ciklotimijski poremećaj.

Psihotični poremećaji

Ova mentalna stanja uključuju deformirano razmišljanje i svijest subjekta, koji doživljava dva najčešća simptoma:

. Halucinacija: do iskusiti nestvarne slike i zvukove poput slušanja glasova i vizualizacije osobe.

. Zabluda: uključuje prihvaćanje lažnog uvjerenja kao istinitog.

Shizofrenija je uobičajeni primjer psihotičnog poremećaja gdje je subjekt karakteriziran velikim simptomima kao što su deluzije, halucinacije i poremećaj mišljenja. Nekoliko čimbenika kao što su genetsko nasljeđe, kemijska neravnoteža u mozgu, okoliš i lijekovi pridonose pojavi ovog psihičkog stanja.

Poremećaji u prehrani

Osoba koja pati od poremećaja prehrane pokazivat će ekstremne emocije, ponašanja i stavove koji uključuju težinu i hranu. Dva najčešća poremećaja prehrane su:

. Anoreksija nervoza: u ovom stanju, subjekt postaje otvoreno svjestan svog debljanja zbog čega ide jako dugo kako bi izbjegao kalorije i na kraju izgleda opasno mršavo.

. Poremećaj prejedanje: u ovom stanju, osoba nastavlja jesti hranu kako bi se nosila sa stresnim okolnostima i emocijama.

Kontrola impulsa i poremećaji ovisnosti

Osobe pod utjecajem ovog poremećaja susreću se s nekontroliranim porivima za činidbama koje su društveno neprihvatljive. Ove osobe općenito se smatraju neodgovornima i lošima u vezama. Uobičajeni primjeri ovog reda su:

. Kleptomanija: u ovom stanju subjekt pati od nekontroliranog osjećaja da krade predmete.

. Piromanija: subjekt sa sljedećim mentalnim stanjem želi zapaliti stvari.

. Kompulzivno kockanje i ovisnost o drogama su druge vrste ovog poremećaja.

Poremećaji osobnosti

Osobe s poremećajem osobnosti općenito se suočavaju s problemima prilagodbe na radnom mjestu, kod kuće ili u školi. Upadaju u nevolje zbog svojih nefleksibilnih i uznemirujućih osobina ličnosti. Takvi ljudi posjeduju kruto razmišljanje i ponašanje koje se ne uklapa u društvene norme. Uobičajeni poremećaji ličnosti su:

. Antisocijalni poremećaj ličnosti: pod ovim uvjetom, osoba posjeduje antisocijalno ili kriminalno ponašanje i način razmišljanja.

.  Paranoični poremećaj ličnosti: ljudi koji pate od ovog poremećaja osobnosti posjeduju čudan obrazac razmišljanja. Takvi ljudi često imaju problema s povjerenjem i ostaju skeptični prema događajima i ljudima kada za to nema razloga.

Opsesivno kompulzivni poremećaj (OCD): ljudi koji pate od ovog poremećaja uvijek imaju dugotrajne misli ili strahove zvane opsesije koje ih potiču na obavljanje nekih rutinskih radnji poznatih kao kompulzije. Na primjer, osoba opsjednuta sigurnošću svoje kuće kompulzivno bi provjeravala bravu svojih vrata.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): to je stanje u kojem je osoba zaražena užasnim mislima i osjeća emocionalnu obamrlost nakon traumatičnog događaja kao što je iznenadna smrt dragih osoba, fizički i mentalni napad ili seksualno zlostavljanje.

Veliki depresivni poremećaj: ovo je slučaj teške tuge ili beznađa koji se naziva klinička depresija gdje osoba ostaje u uzrujanom stanju najmanje dva tjedna. Takvi ljudi često imaju problema s poštovanjem i postaju društveno povučeni. Zasitili su se života do te mjere da razmišljaju o samoubojstvu.

Neka se mentalna stanja mogu izliječiti ako im se na vrijeme pruži odgovarajuća medicinska pomoć, poput lijekova, psihijatrijskog savjetovanja, meditacije, terapija itd.

Reference:

https://www.webmd.com/mental-health/mental-health-types-illness#1

https://www.healthdirect.gov.au/types-of-mental-illness

https://www.healthline.com/health/mental-health

https://www.medicalnewstoday.com/articles/36942.php#schizophrenia_causes